Mentalno zdravlje definira se kao stanje dobrobiti u kojem je osoba svjesna vlastitog potencijala, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, radi produktivno i plodno te doprinosi svojoj zajednici u kojoj živi (Svjetska zdravstvena organizacija, 2014). Teškoće u području mentalnog zdravlja djece i adolescenata povećavaju se tijekom proteklih desetljeća. Oko 20% djece i adolescenata doživljava teškoće u području mentalnog zdravlja. Depresivnost je postala primarni globalni zdravstveni problem u adolescenata, a suicid je postao treći po redu najčešći uzrok smrti adolescenata (Svjetska zdravstvena organizacija, 2015). Otprilike 50% teškoća u području mentalnog zdravlja započinje prije 14. godine života. Navedeni podaci upućuju na iznimnu potrebu za ranom intervencijom, a vrtići i škole pružaju jedinstvenu mogućnost za promociju mentalnog zdravlja djece i adolescenata počevši od rane dobi i tijekom ranjivih perioda njihovog razvoja. Dječji vrtići i škole su idealno okruženje za promociju mentalnog zdravlja djece i adolescenata jer je moguće doprijeti do velikog broja djece rane, predškolske i školske dobi tijekom njihovih formativnih godina u okviru kognitivnog, emocionalnog i ponašajnog razvoja (Weare, 2000). 

Iako su u proteklom desetljeću bile pokrenute brojne inicijative s ciljem reduciranja teškoća mentalnog zdravlja u školama, revizija postojećih odgojno-obrazovnih nacionalnih politika u mnogim zemljama EU ukazuje na nedostatno postavljanje dobrobiti djece i mladih prioritetom u vrtićima i školama kao i nedostatak sveobuhvatnih programa promocije mentalnog zdravlja u vrtićima i školama temeljenih na istraživačkim rezultatima (Europska unija, 2016).